Putujte oko Pakoštana

U blizini Pakoštana nalaze se dva autentična i povjesna grada: Zadar i Šibenik. Oni pružaju zanimljiv uvid u bogatu hrvatsku kulturnu baštinu. Također priroda koja okružuje Pakoštane je lijepa. Kornati Nacionalni park, skupina oko 140 otoka i NP Krka,koji je dobio ime po rijeci Krki koja je dio parka, su dva najbolja primjera.

Stara jezgra Zadra je smještena na poluotoku, do koje možete doći preko pješačkog mosta. Crkvu Sv. Donata, rimski forum i katedralu Sv. Stošije vrijedi posjetiti.

Na aveniji na poluotoku se nalaze dva izvanredna umjetnička djela. Morske orgulje i spomenik koji radi pomoću solarne energije pod nazivom: "pozdrav suncu".


Kroz uski, krivudavi kanal se iz šibenskog zaljeva dugačkog 10 km i širokog 300 - 1200 metara, izlazi na otvoreno more i otočno područje. Obalno područje šibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora, do brdskog niza Trtar, a na jugoistoku do podnožja Svilaje. Ovaj prostor na kojem živi veći dio stanovnika županije, doživio je snažnu urbanizaciju poslije 2.svjetskog rata. Ovdje su smješteni gotovo svi proizvodni kapaciteti i koncentrirana gotovo sva gospodarska djelatnost i snaga županije.

Reljefnu sliku šibenskoga područja karakteriziraju brdski vapnenački grebeni, zatim udoline (Gornje i Donje polje) i zaravni - osnova poljodjelstva. Od biljnog pokrivača najviše je zastupljena smrča u zaledu i makija u priobalno - otočkim predjelima. Za šibensko područje je karakteristična mediteranska klima s vrućim ljetima koja razblažuje maestral i suhim zimama.

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, na sredini istočne obale Jadranskoga mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, ćudljivo i lijepo, koje ih je vjekovima branilo i štitilo, hranilo i čuvalo.

Turizam polako ulazi u Kornate sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada nastupaju i glavne promjene u dosadašnjem životu Kurnatara koje snažno utječu i na cjelokupni izgled Kornata. Mlađe generacije Kurnatara su otišle u gradove na školovanje u kojima nalaze zaposlenje, neki su se zaposlili u Murteru u turističkim djelatnostima koje se sve jače razvijaju, što je dovelo do zapuštanja stočarstva i poljoprivrede u Kornatima.

Danas na gotovo zapuštenim poljima još uvijek se obrađuje samo maslina, jer maslina zahtjeva najmanje truda, no ni izbliza kao u najboljim godinama. Danas je u Kornatima ostao samo jedan mali vinograd u polju iznad Špraljinog stana kod Suhe punte.

Sa masovnom ugradnjom motora u plovila i pojavom brzih motornih plovila Kornati su postali dostupniji, te se može i kraće boraviti u Kornatima da bi se obavili poljoprivredni radovi, te se u jednom danu može poći u Kornate i nakon obavljenog posla vratiti u mjesto domicila. Kurnatari se okreću turizmu i svoje kornatske kučice adaptiraju za smještaj turista. Otvaraju se i restorani (danas ih je 20-ak). Danas su Kornati turistički poznat brand, i privlače mnoštvo nautičara i izletnika.

Nacionalni park "Krka" smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti.

S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.